UVOD: rastući broj transplantacija rezultira sve većom potrebom za donorskim organima što za posljedicu ima transplantacije organa od marginalnih donora (engl. extended donor criteria EDC). Među proširene kriterije ubrajaju se: dob >65 god., BMI >30 kg/m2, prethodna ovisnost ili malignom, boravak u JIL- u ili mehanička ventilacija >7 dana, AST/ALT >3x, bilirubin >51 mmol/l, serumski Na >165 mmol/l, pozitivna serologija na hepatitis, biopsijom dokazana steatoza jetre >40% i hladna ishemija >14 h. Prema recentnim istraživanjima, steatoza presatka >40%, dob >65 god. i vrijeme hladne ishemije >14h spadaju u “velike” kriterije i povezani su s lošijim preživljenjem presatka i primatelja. CILJ: prikazati rezultate transplantacija jetara marginalnih donora u KB Merkur u razdoblju od 2013.-2017. METODE: retrospektivna analiza svih donora kod primatelja prvih transplantacija jetre učinjenih u 5- godišnjem razdoblju (2013.-2017.) u KB Merkur. Svi primatelji bili su uvršteni u sustav Eurotransplant-a prema pripadajućem MELD bodovnom sustavu. U analizu je uključeno 565 donora, a podaci su prikupljeni iz Eurotransplant-ove baze podataka i bolničkog informatičkog sustava. REZULTATI: u 5-godišnjem razdoblju transplantirano je 503 donora. U analiziranoj kohorti, 85% donora bilo je marginalno s najmanje jednim proširenim kriterijem. Zastupljenost proširenih kriterija bila je slijedeća: 15% BMI> 30 kg/m2, 6% značajna steatoza (histološki steatoza 30-60%), 30% dob> 65 god., 6% serumski Na>165 mmol/l, 8% anti-HBc pozitivno, 3% ukupni bilirubin>50 mmol/l, 21% GGT>90 U/L, 15% ALT>105 U/L, 24% boravak u JIL-u ili mehanička ventilacija> 7 dana. Preživljenje primatelja i presadaka praćeno je od transplantacije do uključivanja u studiju (raspon od 0 do ukupno 60 mj.), a iznosilo je 90.1% za presatke i 80% za primatelje. Među navedenim kriterijima, statistički značajan utjecaj na preživljenje imala je hipernatremija (Na>165 mmmol/l) dok se ostali analizirani čimbenici nisu pokazali statistički značajnima. ZAKLJUČAK: rezultati KB Merkur pokazuju visoke stope 5-godišnjeg preživljena primatelja i presadaka u slučaju transplantacija jetre marginalnih donora što opravdava njihovu visoku iskorištenost. Povoljan ishod primatelja i presadka, usprkos visokom udjelu bolesnika s marginalnim presatkom, moguće je povezati s prisutnošću povoljnih parametrima od strane primatelja i operativne procedure. Podaci iz literature pokazuju da rizični čimbenici donora utječu na postransplantacijsko preživljenje presadka i primatelja, a što je veći broj rizičnih čimbenika kod jednog donora to je utjecaj na na rane i kasne ishode tranplantacijskog liječenja veći. Osim obilježja donora, rizični faktori primatelja (visok MELD, dob, komorbiditet, osnovna bolest jetre) i kirurškog zahvata (dugo vrijeme hladne ishemije, reducirani presadak) povezani su s nepovoljnim ishodom za primatelja i presadak. S obzirom na navedeno, optimalnu alokaciju limitiranih broja organa moguće je postići usklađivanjem donora i primtelja te tako postići bolje ishode transplantacije.